Nema nikakvih pisanih dokumenata koji bi svjedočili kako je selo Ružević dobilo ime i koliko je staro. Zemlja u Ruževiću je sionica i ilovača na kojoj rastu divlje ruže, pa se pretpostavlja da je selo po tome i dobilo ime. Na sjeveroistoku sela nalazi se kompleks povećeg zemljišta nazvanog Ružević, a ispod njega se nalazi dobra izvorska voda ( također nazvana Ružević), pa se pretpostavlja da je i po njima selo dobilo naziv.
Kada je u pitanju starost sela, gledano prema broju stanovnika od prije 200 god., moglo bi se reći da je selo relativno mlado. Međutim, tako mali broj stanovnika od prije 200 god. uzrokovan je epidemijom kolere u I Svjetskom ratu i epidemijom tifusa u II Svjetskom ratu, koji su odnijeli veliki broj života.
U selu Ružević žive porodice: Haušići, Davarovići, Zukići, Mehići, Hamidovići, Hadžalići, Delići, Spahići, Osmanagići, Jašarevići, Sivići, Aličkovići, Jusufovići, Meškići, Kašibovići, Hanukići, Osivčići, Vehabovići, Vilići, Džilići, Imširovići, Mujkanovići, Ðogići.
Po popisu iz 1991 godine Donji Ružević je imao 2060 stanovnika od čega: 1804 muslimana, 118 srba, 12 hrvata, 83 jugoslovena i 43 osobe ostalih. Od ukupnog broja stanovnika 1309 stanovnika je živjelo u Donjem Ruževiću-1, a 751 stanovnik u Donjem Ruževiću-2.
DŽAMIJA
Nema podataka kada je sagrađena prva džamija u selu Ružević. Pretpostavlja se da se sa pojavom muslimana na tom prostoru napravila i prva džamija, koja je bila od drvene građe. Predpostavlja se da je sagrađena polovinom XIX stoljeća. Džamija i džemat u Ruževiću je postojao kad nije bilo ni grada Teslića, ni fabrike, niti ikakve administracije. Najbliža administrativna vlast bila je u Tešnju. Džamija u Ruževiću je bila centralna, ne samo za muslimane Ruževića, nego i za okolna sela Osivicu, Bariće, Gomjenicu i Stenjak. Iz tih sela se dolazilo u Ružević klanjati džuma–namaz. Dimenzije džamije su 22,50m x12,67m. Pored džamije, u džematu su bila tri mesdžida. Dva su formirana od privatnih kuća. U Hamidovićima na privatnom zemljištu Alje Zukića i u Aličkovićima, također, na privatnom zemljištu Omera Aličkovića. Ti mesdžidi su korišteni za klanjanje teravih namaza i bili su punktovi mektebske nastave. Jedan je izgrađen na vakufskoj imovini pored džamije, u njemu se obavljala mektebska nastava, koji je 1953 god. pretvoren u Omladinski dom.
Kako se broj džematlija povećavao, javljao se interes za većom i boljom džamijom. Hadži Ago Smajlbegović iz Tešnja uvakufio je svoje veliko imanje u Ruževiću i na njemu sagradio do tada najveću džamiju, sa nabacnim kamenom i drvenom munarom. Budući da je munara bila drvena više je bila izložena propadanju, sve dok je hajr sahibija Mahmo Jašarević nije obložio pocinčanim limom, koji je dobro služio sve do 1959 god., da bi se 1960 god. izgradila zidana munara, a kasnije i džamija. Kako džamija nije bila utvrđena, s vremenom i pojavom velikog broja zemljotresa počela je pucati. Godine 1985. dobijena je dozvola za gradnju nove potkupolne džamije koja je svečano otvorena 10. oktobra 1987. god.
RUŽEVIĆ 31.07.2004 g.
|
Godine 2000. počinje se razmišljati o ponovnoj gradnji džamije, što je realizirano, a 31. 7. 2004. god. svečano otvorena. Na svečanosti otvorenja džamije bio je prisutan i reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić. Čast otvorenja džamije je pripala kćerki Šabana Sivića i unuki Muje ef. Haušića. Godine 2014. džamija je renovirana unutra i kupljena je nova prostirka. |
U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, džamija je srušena. Poslije rata prva džuma-namaz klanjala se u džematu Ružević 11. 06. 1999. g., a klanjali su je: Delić Meho, Vilić Osmo, Mušić Smajo, Hamidović Hajdo, Hamidović Muharem, Džilić Halil, Kurtović Hali i Jašarević Bešo. Imam je bio Mahalbašić ef. Ibrahim.
IMAMI
Prema ograničenim saznanjima imami u džematu D. Ružević su bili:
- Abdul Mumin ef. Osivčić iz Ruževića
- Bećir ef. Ðogić iz Ruževića
- Abdul Mumin ef. Davarović iz Ruževića
- Mehmed ef. Jašarević iz Ruževića, zvani Hodža Mešin. Kada je hodža Mešin umro, privremeno ga je zamijenio njegov sin
- Bešo ef. Jašarević iz Ruževića
- Osman ef. Jašarević iz Rževića
- Mujo ef. Haušić iz Ruževića stupa na dužnost 1953 godine. 1990 god. odlazi u penziju.
- Ismail ef. Selimbegović iz Zvornika je bio na dužnosti od 1990 god. do 1995 god.
- Mehmed ef. Delić iz Ruževića stupa na dužnost imama od 2000 god. do 2004 god. te odlazi u penziju
- Mustafa ef. Čolaković iz Nemile je na dužnosti od 2004 god. do 2011. god.
- Enver ef. Gondžić iz Olova preuzeo je dužnost imama u džematu u decembru 2011. god.
Vrijedno je spomenuti i imena predsjednika Džematskih odbora, odnosno mutevelije.
To su bili:
- Mehmed Jašarević,
- Smajo Hamidović,
- Alija Sivić,
- Muharem Sivić,
- Haso Aličković,
- Osman Vilić,
- Hidajet Haušić,
- Hajdo Hamidović,
- Sead Ðogić.
SPOMEN ČESMA
Vakif spomen česme za šehide, poginule i nestale džemata Ružević je sagradio Amir Haušić, da ga Allah dž.š. nagradi za ovo hairli djelo. Ovaj naš džematlija je prepoznao poruku Poslanika s.a.v.s. koja glasi: "Kada neko učini neko hajr djelo i zajednica se koristi tim njegovim djelom, sve dok se zajednica koristi tim djelom njemu teku sevapi". Otvorenje Spomen česme je bilo 29.07.2007. god/15.Redžeba 1428 h.g. (nedjelja), poslije podne namaza. |
|
VAKUFSKA KUĆA
VAKUFSKO ZEMLJIŠTE Hadži Ago Smajlbegović iz Tešnja je Vakif vakufske imovine koju posjeduje džemat Donji Ružević. Mezarluci = 2 000 m2; Njiva – Bajračić = 4 650 m2; Njiva kraj Bajračića = 2 000 m2; Neplodno zemljište = 814 m2; Džamija, mekteb, dvorište i kućište = 1 080 m2; Njiva guvna = 6 500 m2; Njiva voćnjak = 910 m2; Njiva voćnjak = 3 340 m2; Stari mezarluci = 15 040 m2; Livada luščić = 25 370 m2; Neplodno zemljište pod mezarlucima = 1 910 m2; Neplodno zemljište pod mezarlucima = 8 980 m2; Ukupno 72,594 m2. Ove podatke smo koristili sa Posjedovnog lista koji je izdat pod brojem: 46 – 952 – 4 – 124, broj posjedovnog lista je 241. Po raspoloživim informacijama u džematu D.Ružević nije bilo nacionalizacije vakufskog zemljišta niti njegovog otuđenja na bilo koji način. Džematlije koje su osposobljene za klanjanje teravih namaza
5. Mutevelije, džematski odbori, blagajnici i građevinski odbori:
Džematski odbor koji je obavljao dužnost 1995 – 2000. god. Napomena: U ovom džematu vjerski život nije funkcionosao zato što su džematlije protjerane sa svojih ognjišta na druge prostore BiH. Po saznanjima džematlija omogućeno je klanjanje džume i bajram namaza krajem 1997.god. U to vrijeme treba naglasiti da je vanredne vjerske aktivnosti izvršavao rahmetli Husein ef.Iriškić, neka mu Allah dž.š. podari svako dobro. Džematski odbor koji je obavljao dužnost do 2002. god.
Napomena: Blagajnik Semir Aličković dobrovoljno napuša blagajničku dužnost iz opravdanih razloga. Džematski odbor daje povjerenje novom blagajniku Mehi Hamidović koji obnaša tu dužnost do 21.06. 2009.godine, gdje nastupa iznenadna smrt.
Džematski odbor koji obavlja dužnost 2010 – 2014. god.
Građevinjski odbor za izgradnju džamije 2000 – 2004. god.
Slijedi spisak institucija i džematlija koji su za izgradnju džamije dali 1 000,00 KM i više:
Sergija na otvorenju džamije je bila 30 830,00 KM.
Napomena: U haremu džamije urađena je Spomen česma za šehide, poginule i nestale našeg džemata: 1992 – 1995. god., a sagrađena je: 29.07.2007.god., gdje je tada i otvorena. Za izgradnju šehidskog obilježja nije bio formiran građevinski odbor s obzirom da je vakif Amir Haušić sam finansirao to obilježje, ali je uspostavljena koordinacija između Vakifa i Džematskog odbora. Veliki vjerski skupovi u džematu: Pretpostavlja se da je prvo svečano otvorenje džamije u D.Ruževiću bilo 1960. godine na kome je bio prisutan Reis – ul – ulema Sulejman ef. Kemura. Godine 1987. svečano je otvorena prva izgrađena potkupolna džamija. Na otvorenju je bio prisutan Reis – ul – ulema hafiz Husein ef. Mujić. 31.07.2004. godine otvorena je džamija koja je u toku agresije bila do temelja porušena. Na svečanosti otvorenja džamije bio je prisutan i Reis – ul – ulema prof. dr. Mustafa ef. Cerić. Pretpostavlja se da je posjeta na otvorenju bila od 10 000 – 15 000 vjernika. 29.07.2007. godine otvorena je Spomen česma za šehide, poginule i nestale džemata D.Ružević. Šehidsku česmu su otvorili Vakif Amir Haušić, Muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović i ratni komadant Esad Jašarević zvani Esko. · U našem džematu, održava se tradicionalni mevlud zadnje nedjelje u mjesecu julu na kojem redovno prisustvuje glavni imam našeg Medžlisa. · 28.04.2009. godine na ikindiji namazu u našem džematu bio je prisutan Muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović. · 06.05.2009 godine na dženazi Sulje Sivića bio je prisutan Muftija banjalučki Edhem ef. Čamdžić, glavni imam iz Tešnja Fuad ef. Omerbašić i glavni imam našeg Medžlisa Mirza ef. Zolota. Događanja u džematu u toku agresije na BiH Jedan dio našeg džemata u toku rata se iselio pretežno na Tešanjsku opštinu dok je drugi dio se razišao po cijelome svijetu i treći dio ostao na svojim ognjištima. Džematlije koje su ostale bile su pod torturom agresora, posebno muškarci. Džamija je srušena do temelja odmah na početku agresije, u junu 1992 godine u akšamsko vrijeme. Događanja u džematu nakon rata Nakon rata, povratak u džemat je počeo relativno brzo. Vjerski obredi u početku su obavljani sedmično (džuma) i bajram namaz u džamijskoj kući, a predvodili su ih vjerski službenici koji su se smjenjivali. Sa obnovom džamije se počelo razmišljati 2000 godine, koja se sagradila i 31.07.2004. godine svečano otvorena. Važno je spomenuti i imena hadžija našeg džemata kao i one koji su svršenici medresa, nekog od fakulteta ili su trenutno na studiranju. Imena hadžija iz džemata Donji Ružević: hadži Mujo ef. Haušić, hadži Fehro Sivić, hadži Meho ef. Delić, hadži Asim Haušić, hadži Enes Haušić, hadži Meho Delić, hadži Mustafa Haušić, hadži Alija Jusufović, hadži Melka Džilić, hadži Emina Delić, hadži Hajrudin ef. Delić, hadži Medina Delić.
Svršenici medresa našeg džemata i koji su obnašali dužnost Muallima
Svršenici fakulteta našeg džemata su: ·
Građani koji trenutno studiraju: ·
Organizovano je čišćenje starih mezarluka sa akcijama džematlija i omladine. Tri dana su bile angažovane i mašine koje je finansirao naš džematlija privatnik Meho Ðogić. Izvršeno je prosijecanje puta ispod džamijske kuće prema kotlovnici, koji je i asfaltiran. Izliven je potporni zid ispod džamijske kuće radi njene sigurnosti. Trenutno je u izgradnji savremena gasulhana sa hladnjačom, mokri čvorovi, kupaonica te ostava za ugalj i drva. Urađeni su parkinzi kod harema džamije i kod mezarluka kako se ne bi automobili parkirali po putu. Urađena kapija na ulazu u mezrluke. Uvedeno grijanja u džamijsku kuću, za koju je poslanik u Republici Srbskoj Šaban Sivić obezbijedio donaciju. Izvršen je dovod gradske vode u džamiju i džamijsku kuću u kojoj su učestvovali i građani. Ova aktivnost je tekla preko Mjesne zajednice. Izvršena je restauracija džamijske kuće. Za te aktivnosti nismo opterećavali građane sa finasiranjem nego smo sredstva u materijalu obezbijedili od donatora privatnika Mehe Ðogića. Realizacija ovih radova je okončana u 2008/2009.godini.
Aktivnosti u džematu Ružević u protekle četiri godine 2021.
2020.
2019.
2018.
|
Džematski odbor koji je obavlja dužnost u periodu 2018 – 2022 godine:
- Gondžić ef. Enver, imam
- Haušić Hidajet, predsjednik
- Haušić Enes, hadžija, član
- Sivić Ismet, član
- Džilić Sanel, član
- Zukić Šaban, član
- Đogić Esad, član
- Delić Suad, blagajnik
