Džemat Barići

  Položaj i nastanak džemata Barići

      Džemat Barići se nalazi na oko 2 km od centra Teslića. Kao i većina drugih sela i Barići svoju ekspanziju u brojčanom smislu doživljavaju otvaranjem privrednih pogona od strane austro-ugarske vlasti. Na početku XX stoljeća u Barićima je živjelo jedva dvadesetak porodica, odnosno oko dvjestotinjak stanovnika skoro bez ikakvog vjerskog života. Dakle, u Barićima nije postojala nikakva bogomolja. Kraj XX stoljeća su doživjeli sa 327 porodica, odnosno 1151 stanovnika (Bošnjaka 716, Hrvata 301, Srba 40 i Jugoslovena 42). To su podaci po popisu iz 1991. godine. Znači da su se Barići u proteklom stoljeću uvećali za 16 puta računajući broj domaćinastava, odnosno 6 puta posmatrano brojem stanovnika. Tako krupan demografski porast u Barićima tražio je i drugačiji način života, kako društveni tako i vjerski život svih žitelja Barića. Međutim, Barići kao džemat uzrokom mnogih faktora (neobrazovanost stanovništva, mali broj stručnih kadrova, mali broj uleme, nepostojanje kvalitetne infrastrukture, putevi, voda, struja, itd.) do početka XX stoljeća nisu imali nikakav vjerski objekat u kojem su mogli obavljati vjerske obrede. Vjerski obredi, namazi, vjerska obuka djece i drugo klanjani su u privatnim kućama često neuslovnim za te namjene. Međutim, značajni vjerski obredi (džuma namaz, bajram namaz i sl.) morali su se obavljati na drugim mjestima izvan Barića, u nekoj daljoj teslićkoj džamiji (prvo u G. Tesliću, a kasnije i u gradu Tesliću).

 
Izgradnja prvog mekteba u Barićima

    Prvi barićki mekteb izgrađen je krajem XIX ili početkom XX stoljeća, na lokalitetu današnje džamije na zemljištu koje je za potrebe Islamske zajednice uvakufio Kopić Mujo sin Ferhata. Bio je to početak organiziranog vjerskog života, ne samo u Barićima nego i za susjedna sela: Irice, Bardaci i Gomjenica. Izgradnjom mekteba, stvoreni su uslovi za organizovane džematske molitve i organizovanje vjerske obuke za najmlađu populaciju. Dvadesetih godina XX stoljeća Barići su dobili i svoga prvog imama, Omerbašić ef. Mehu iz Miljanovaca, koji je obaljao vjerske obrede u prvom mektebu. Tridesetih godina XX stoljeća imam je bio, prvo hafiz Salih ef. Smajlbegović iz Tešnja, koji je kasnije prešao na dužnost u Teslić. Nakon njega do početka II svjetskog rata, imam u Barićima bio je Redžo ef. Kruško, takođe iz Miljanovaca. Sa II svijetskim ratom zvršava se epoha  rada i postojanja prvog mekteba u Barićima, koji je bio sagrađen od drvene konstrukcije, pokriven šindrom. Zidovi su mu bili drveni, ulošci zemljom oblijepljeni, i bio je površine 100 m². Bio je podijeljen na zajednički vjerski i stambeni prostor za imama. Zbog ovakve konstrukcije i izgradnje, mekteb je za samo pedeset godina postojanja ostario i morao biti zamijenjen novim. Za vrijeme II svijetskog rata mekteb nije bio u upotrebi, jer nije bilo uslova za organizovan vjerski život u Barićima. U drugoj polovini 1944. godine, nakon oslobođenja Teslića, vjerska obuka i duhovni život su organizovani u privatnoj kući Kopić Muje u Barićima. Vjeronauku je obavljao mještanin Mustafa ef. Kopić.

 Izgradnja drugog mekteba

   Odmah nakon II svjetskog rata, u proljeće 1945. godine, pristupilo se rušenju starog i izgradnji novog mekteba, iste površine, ali modernije i kvalitetnije izgradnje. To je bila građevina čvršće i modernije građena sa konstrukcijom zidova kombinacijom drveta i cigle, riglovana građevina, crijepom pokrivena. Sav prostor od 100 m² u prizemlju mekteba činio je za te prilike veliku salu namijenjenu za vjerski život, a stanovi su predviđeni u potkrovlju mekteba. Novi mekteb izgrađen je u jednom burnom vremenu, na prijelomu između četverogodišnjeg rata i novog života u slobodi koja je također nagovještavala jedno burno vrijeme postratnog perioda. Ipak zabrinjavajuća je bila nepismenost lokalnog stanovništva od čak 80 %, a bolja situacija nije bila ni u Tesliću. Ove okolnosti su uticale i na mjesto i ulogu novog mekteba, koji će biti jedno vrijeme u vjerskoj funkciji. Nakon toga će se mijenjati njegova funkcija u školsku ustanovu, pa opet vjerska zgrada, da bi na kraju bio preteča izgradnje i prve džamije na njegovu mjestu. Ipak, bitno je naglasiti da je ovaj mekteb prilikom svog otvaranja u ljeto 1945. godine bio i prvi vjeski objekat u teslićkoj opštini poslije rata. Imamsku dužnost u novom mektebu ponovo preuzima hafiz Salih ef. Smajlbegović. Hafiz Salih efendija će svoj posao u Barićima raditi sve do 1952. godine kada će mekteb biti pretvoren u osnovnu školu. Nakon nekoliko pokušaja da se u Barićima napravi prava školska zgrada, barićani su samoinicijativno krenuli u realizaciju ovog projekta i škola je otvorena 27. oktobra 1963. godine. Dakle, mekteb je u školskoj funkciji bio punih devet godina. Nakon izgradnje nove škole mektebu u Barićima se vraća njegova prava funkcija. Za novog imama je postavljen Muhamed ef. Kruško. Muhamed efendija će svoju dužnost obavljati od 1964. godine do 1969. godine kada se za novog imama postavlja Husein ef. Iriškić iz Osivice, nastanjen u Tesliću. On će svoju dužnost u Barićima obavljati sve do svoje smrti 2004. godine, dakle punih 35 godina.

  Izgradnja prve džamije u Barićima

   Početkom 1969. godine, džematski odbor u Barićima pokreće akciju izgradnje prve džamije u Barićima. Odlučeno je da se poruši mekteb sagrađen 1945. godine. Izgradnja nove džamije trajala je oko 19 mjeseci (od aprila 1969. do 14. oktobra 1970. godine), kada je svečano otvorena i puštena u vjersku funkciju. Nova građevina građena je po savremenim standardima, primjenom savremene građevinske tehnologije. Konsrtukciono, građena je od kamena i cigle, građena je za stoljeća, za buduće generacije i pokoljenja. U vjerskoj funkciji bila je pune 32 godine, kada su je četnici minirali 31. jula 1992. godine, što je bila sudbina i svih drugih islamskih vjerskih objekata na opštini Teslić. Rušenjem ove džamije prestaje vjerski život u ovome džematu, a njegove džematlije bivaju protjerane sa svojih ognjišta, a nekolicina njih i svirepo ubijena  u naredne tri godine. Iz Barića je u trajanju od 1992. do 1995. godine prognano oko 90% nesrpskog stanovništva. Mnogi žitelji Barića su svoj spas pronašli u nekim od evropskih država kao i u prekookeanskima državama, daleko od svojih Barića i Teslića. Mrtvilo vjerskog života u Barićima traje sve do 2000. godine kada je počeo i masovniji povratak barićana svojim kućama.

 Obnova srušene džamije

   Odmah nakon povratka u Bariće, nešto više od 50% povratnika prvo kreće u obnovu svoje džamije. Organizuju se opsežne radne akcije, jedinstveno podržane od svih povratnika u Bariće, ali i u druge džemate medžlisa Teslić. Biće to prva obnova džamije na teslićkoj opštini, a po procjeni zvaničnika Islamske zajednice u BiH, druga pokrenuta akcija obnove džamije u Republici Srpskoj. Za 80 dana akcijaškog rada 29. novembra 2000. godine, na spratu džamije osposobljen je prostor za obavljanje vjerskog života, nakon 8 godina nepostojanja bilo kakvog organizovanog života u Barićima. Na početku ramazana proučen je prvi ezan i klanjan teravih-namaz, neometano u cijelom ramazanu tokom 2000. godine. Džamija je u potpunosti obnovljena 2004. godine kada je bilo i njeno svečano otvorenje. Džamija je bila istih dimenzija kao i prethodna, ali je munara ovaj puta veća za jednu šerefu. Iste godine na ahiret je preselio i dugogodišnji imam u Barićima, Husein ef. Iriškić. To je bio veliki udarac vjerskom životu u Barićima i mnogim generacijama koje je ovaj podučavao u mektebu tokom svojih 35 godina vjerskog rada. Nakon Husein efendije na dužnost je privremeno stupio glavni imam u Tesliću Sadudin ef. Tutnjić koji je nakon 6 mjeseci prešao na funkciju imama u Tesliću. U 2004. godini Barići dobijaju svog novog imama Šaćir ef.  iz Zavidovića koji vodi vjerski život do mjeseca novembra 2005. godine. Poslije njega na mjesto imama u Barićima dolazi Edin ef. Mahmutović, također iz Zavidovića koji je na ovoj funkciji do današnjih dana. Ipak na dužnost je stupio tek u martu 2006. godine zbog neriješenog stambenog pitanja u džematu, čemu se također morala posvetiti pažnja jer je imamska kuća koja je bila izgrađena za vrijeme prve džamije bila devastirana. Imamska kuća je angažovanjem mjesnog imama i džematskog odbora i cijelog džemata stavljena u funkciju u junu 2007. godine. Pošto u ovom džematu nije nikada postojala ni zgrada gasulhane džematski odbor na prijedlog mjesnog imama krenuo je u realizaciju ovog hajrata. Za nepuna 4 mjeseca izgrađena je zgrada dimenzija 8x7 u čijem sklopu se nalazi gasulhana, garaža i magacin.  Danas su se Barićani  u velikom broju vratili svojim kućama iako je veliki broj rasprostranjen diljem svijeta, ali još nisu zaboravili svoje porijeklo i uvijek kada su u posjeti svojim ognjištima pomažu u svim akcijama džemata i džematlija na čemu im veliko hvala.

Džematski odbor za period 2014-2018.g. sačinjavaju:

• Tenić Mešin, predsjednik džematskog odbora,
• Tenić Nijaz, član i blagajnik,
• Iriškić Smajo, član,
• Kopić Rasim član,
• Edin ef. Mahmutović, član po dužnosti.

Značajnija dešavanja i radovi u džematu Barići u proteklom periodu:

• Urađen predulaz džamije;
  
• Sređena munara u potpunosti (šerefe, osvjetljenje, krečenje);
• Urađen mokri čvor;
• Abdesthana;
• Kancelarija za sastanke.

Džematski odbor koji je obavlja dužnost 2018 – 2022 godine:

• Edin ef. Mahmutović, imam
• Tenić Nijaz, član
• Iriškić Redžo, član
• Mandžukić Mehdija, član
• Tenić Nijaz, blagajnik